Utjecaj engleskog jezika na ostale jezike

Engleski jezik, zahvaljujući sveopćoj globalizaciji i informatizaciji, neprestano širi svoj utjecaj na sve jezike s kojima dolazi u dodir. Taj je utjecaj osobito vidljiv u jeziku javne komunikacije, medija te informatičkom jeziku. Engleski jezik iznimno je rasprostranjen u svijetu, s brojnim govornicima koji ga koriste kao drugi jezik, službeni je jezik međunarodne i međudržavne komunikacije. Službeni je jezik u mnogim zemljama, kao i u Europskoj uniji i mnogim svjetskim organizacijama. Treći je najveći jezik u svijetu prema broju govornika.

Golem utjecaj engleskog jezika odjek je globalne jezične situacije u kojoj se engleski jezik ubrzano nameće kao lingua franca virtualne zajednice. Danas već možemo govoriti o raširenosti elektroničkog diskursa koji pokazuje tendenciju stvaranja specifičnih kreolskih (miješanih) jezičnih varijanata (kao što je spoj engleskog i hrvatskog, takozvani Crenglish), čiji su elementi najbolje vidljivi upravo u sociolektima određenih dobnih i profesionalnih skupina (tinejdžerskom, informatičkom, marketinškom). Medijski diskurs, kao najdemokratičniji i najotvoreniji, vrlo brzo poprima stilska obilježja takvih govora i koristi ih kao marketinške (primjerice, u reklami) ili populističku strategiju.

Riječi iz engleskog kao što su shop, fast food, backstage i lifestyle već dugo su prisutne i u hrvatskom jeziku. Mnogo stranih riječi upotrebljavamo iz puke navike, jer djeluju atraktivnije, zanimljivije, efektnije. Katkad je tome uzrok to što ”domaći” jezik ne uspijeva uvijek pratiti uvoznu domišljatost i ne stvara dovoljno brzo domaće nazive za nove proizvode. Sveopća amerikanizacija nametnula je engleski jezik kao jezik iz kojeg crpimo rješenja za takve probleme, rješenja koja ćemo implementirati u svoj jezik i koristiti ih u svakodnevnoj, ali i službenoj komunikaciji.

Svi europski i mnogi svjetski jezici suočavaju se s istim problemom. Ne samo da su rječnici različitih jezika puni anglizmima, nego engleski jezik ima značajan utjecaj i na gramatiku. Primjerice, u hrvatskom jeziku sve češće se upotrebljava imenica umjesto pridjeva (film festival umjesto filmski festival, internet stranica umjesto internetska stranica). Pojedinci čak upozoravaju na potrebu prilagodbe pravopisa prema tim utjecajima engleskog jezika.

Prilikom upotrebe strane riječi, prije svega treba provjeriti ne narušava li nova riječ gramatički sustav ”domaćeg” jezika te postoji li domaći ekvivalent te riječi. Zatim bi trebalo utvrditi je li nova riječ općenito u upotrebi ili je samo stručni izraz, potječe li posuđenica iz jednog određenog jezika te na kraju – jesu li govornici domaćeg jezika u stanju tu riječ razumjeti. Pritom treba imati na umu da česta upotreba stranih riječi te, općenito, prevelik utjecaj stranih jezika može degradirati domaći jezik, narušiti njegovo bogatstvo i raznolikost te istisnuti njegove osobitosti.

Stranim, pa tako i engleskim riječima, ne treba davati prednost ukoliko postoji ekvivalent na domaćem jeziku. Pri upotrebi stranih riječi treba biti kritičan i svjestan važnosti očuvanja vlastitog jezika te općenito jezične raznolikosti. Njegujući vlastiti jezik i služeći se njime, istodobno njegujemo jezičnu raznolikost i bogatstvo svijeta. Govornici različitih jezika nikako ne bi smjeli dopustiti sve izraženije potiskivanje riječi vlastitih jezika u korist engleskih riječi, što s vremenom dovodi do toga da neke od njih potpuno nestaju iz upotrebe.

Neki lingvisti procjenjuju da će za 100 godina 70% danas postojećih jezika biti mrtvo ili ugroženo. Centralizacija društvenog života u XX. stoljeću ne pogoduje razvitku malih jezika zatvorenih zajednica. Moderna komunikacija čini nužnim znanje najprisutnijih kodova — prije svega engleskog jezika. Jezična unifikacija jeftina je i vrlo funkcionalna. Na govornicima je da, usprkos globalizaciji i rastućoj jezičnoj unifikaciji, ustraju u očuvanju vlastitih jezika, a time i vlastite kulture i identiteta.