Engleski jezik u našem školstvu

U ovom članku autorica govori o tome kako se razvila posebna disciplina glotodidaktike u kontekstu proučavanja kako se izučavaju jezici u školskim sustavima pojedinih zemalja. Saznajte odgovor na to da li naš sustav dobro odrađuje posao u podučavanju mladih ljudi. Ovo je jako bitno iz razloga što danas postoji ogromna potreba za prijevode sa engleskog na hrvatski, kao i prijevode sa hrvatskog na engleski.

Kako funkcionira nastava engleskog jezika u našem školskom sustavu od osnovne škole do visokih škola i fakulteta? Je li znanje učenika zadovoljavajuće? Kako uopće naši ljudi komuniciraju na engleskom jeziku?

Odgovore na postavljena pitanja ponudit će studije koje slijede i koje su rezultat istraživanja u projektu „Engleski jezik u Hrvatskoj“. Međutim, projekt ipak nije mogao obuhvatiti neke aspekte svakodnevne zbilje koja nas okružuje. No čini se da ima mjesta optimizmu. Suradnja između izvršne vlasti (mjerodavnog ministarstva) i njezinih institucija, s jedne strane, i obrazovnih institucija s druge, sve je bolja pa se problemi rješavaju zajednički, na dobrobit učenika i na zadovoljstvo svih zainteresiranih.

Godine 2006. otvoren je doktorski studij glotodidaktike, prvi u nas u povijesti te discipline. Tijekom nekoliko posljednjih desetljeća znanstvena istraživanja koja su se provodila u sklopu lingvistike, psihologije, psiholingvistike, sociologije, sociolingvistike i ostalih znanstvenih disciplina kojih je predmet proučavanja jezik i čovjek dovela su do velikog broja novih spoznaja o procesima usvajanja i poučavanja drugoga/stranoga jezika. Pritom su se nužno razvijali i novi pristupi i nova metodologija istraživanja, primjereni procesu učenja i poučavanja stranoga jezika kao specifičnom predmetu istraživanja.

Prepoznavanje navedenog predmeta i pripadajuće metodologije istraživanja kao važnoga područja znanstvenoga bavljenja jezikom i čovjekom dovelo je do nastanka glotodidaktike kao posebne interdiscipline.

Glotodidaktičari – anglisti nositelji su i suradnici niza nacionalnih i međunarodnih projekata, a kao gosti-predavači i istraživači održavaju predavanja i radionice diljem svijeta. Konačno je to prepoznato i u širim krugovima pa je Katedra za metodiku nastave engleskog jezika Filozofskog fakulteta u Zagrebu 2006. godine dobila Nagradu Sveučilišta za promicanje međunarodne suradnje.

Neupitno je da je u današnje vrijeme engleski jezik taj s pomoću kojega se najlakše komunicira s ostatkom svijeta. No u isto vrijeme trebalo bi povesti brigu o tome da se hrvatski jezik ne osakati u moru tuđica koje mahom dolaze iz engleskog jezika.

Izvor Mirjana Vilke: Engleski jezik u Hrvatskoj: pogled u prošlost, sadašnjost i budućnost