Hoće li tehnologija zamijeniti prevoditelje?

Neosporno je da je u posljednjih nekoliko godina tehnologija doživjela veliki napredak te da je u posve zamijenila čovjeka pri obavljanju određenih poslova. Čeka li takva budućnost i prevoditelje?

Nedavno je u talijanskom dnevnom listu „La Repubblica“ izašao članak u kojem se odaje tajna kako je Indijac Ashish Venugopal, izumitelj Googleove aplikacije Google Translate koja tisućama ljudi širom svijeta omogućuje više-manje uspješno komuniciranje na mnogobrojnim jezicima, zasnovao svoj sustav na statističkom pristupu, odnosno za prevođenje jedne riječi s jezika A na jezik B sustav ne dobiva upute vezane uz jezična pravila koja treba primijeniti, nego prevodi koristeći se prijevodima isprava na svim jezicima UN-a te prijevodima klasičnih djela književnosti i religije. Na taj je način moguće izraditi statističku bazu učestalosti raznih kombinacija riječi i prijevod je gotov u tren oka!

Međutim, može li takvo računalo, iako moćno, zamijeniti prevoditelja koji je studirao jezik i kulturu određene zemlje i proveo neprospavane noći nad zahtjevnim gramatičkim pravilima? Prevođenje nije mehanički posao u kojem se čita i prijevodi riječ po riječ.

Naime, posao prevoditelja nije samo pročitati tekst i prilagoditi ga krajnjem korisniku, prevoditelj mora dobro shvatiti što je autor htio reći, neovisno o vrsti teksta, budući da prevođenje nije automatski postupak te da je često potrebno unijeti poneke izmjene kako bi prijevod bio u duhu jezika, pokušavajući se pritom čim više pridržavati izvornog teksta.

Uzimajući u obzir navedeno, mogli bismo reći da je prevoditelj svojevrsni posrednik između dvaju jezika koji pokušava proizvesti prijevod što sličniji izvorniku. To zasigurno nije posao koji računalo može kvalitetno obaviti! Kako bi računalo moglo znati kako se prevodi kolokvijalni izraz kao što je engleski „It’s raining cats and dogs“? Ako pokušamo prevesti navedenu rečenicu na hrvatski jezik pomoću aplikacije Google Translate, rezultat je „Pada kiša mačke i pse“, a točan bi prijevod u duhu jezika mogao biti primjerice „Pada k'o iz kabla“.

Teško je izumiti program koji svoje prijevode temelji na idiomatskim frazama, perifrazama i kolokvijalnom jeziku. Neki s razlogom nazivaju programe za automatsko prevođenje jednom od najboljih ideja koje najgore funkcioniraju. U svakom slučaju, jedno je sigurno – koristeći se jezikom sporta, mogli bismo reći da prevoditelj i dalje ostaje napadač bez kojega je gotovo nemoguće zabiti gol, odnosno proizvesti kvalitetan prijevod.