Sudski tumač za slovenski jezik prevoditeljske agencije LINGUA-SOFT, uz visoku školsku spremu, posjeduje i obrazovanje u vezi s ustrojstvom sudske vlasti i državne uprave Republike Hrvatske te je u agenciji uz njega također zaposlen i diplomirani pravnik, kao stalni član tima?
Upoznati su i s državnim ustrojstvom i pravnim sustavom Republike Slovenije, a među dokumentima koje najčešće zaprimaju za prijevod nalaze se javnobilježničke ovjere, rješenja o mirovini i nasljeđivanju, izvaci iz sudskih registara itd.
Prevoditeljski tim agencije Lingua-soft zna kako na najbolji i najvjerodostojniji način te u skladu sa zakonom prenijeti smisao svakoga slovenskog teksta na hrvatski jezik, odnosno hrvatskoga teksta na slovenski, te ga prilagoditi hrvatskom, odnosno slovenskom pravnom sustavu.
Obratite se našem uredu u Frankopanskoj 5A (ili podružnicama u Rijeci, Zadru i Splitu) i zatražite svoj prijevod.
Ovlašteni tumač koji svojim žigom i potpisom ovjerava istovjetnost prijevoda s izvornikom izdaje ovjereni prijevod na slovenski.
Što čini ovjereni prijevod? Sastoji se od izvornog teksta i potvrde istovjetnosti prijevoda s izvornikom, odnosno ovjere sudskog tumača te otiska žiga i potpisa sudskog tumača. Osim u slučaju kada zakon određene države određuje drugačije, rok valjanosti ovjerenog prijevoda neograničen je.
Kako bi isprave imale dokaznu snagu u pravnom prometu Republike Slovenije, one trebaju biti prevedene na slovenski (ako su u izvorniku na hrvatskom ili nekom drugom jeziku). Javna isprava koja ima dokaznu snagu u inozemstvu može biti samo ovjereni prijevod određene javne ili privatne isprave.
Ovjereni tip prijevoda zatrebat će vam prilikom ostvarivanja prava u postupcima pred svim tijelima državne uprave, javnim bilježnicima i sudovima. Trebate li prijevod s hrvatskog na slovenski, ili pak sa slovenskog na hrvatski jezik, obratite se prevoditeljskom timu stalnih sudskih tumača za slovenski prevoditeljske agencije LINGUA-SOFT.
Slovenskim jezikom govori se u Sloveniji te u drugim zemljama (u austrijskoj Koruškoj, također u austrijskoj Štajerskoj te u Beču; u Italiji u Trstu, Gorici i Benečiji, tj. na sjeveroistoku; u Mađarskoj, u Porabju itd.; u Hrvatskoj uz granicu sa Slovenijom te u obližnjim gradovima).
Preci današnjih Slovenaca živjeli su u VII.-VIII. st. na znatno širem području – praslavenskim dijalektima od kojih je nastao slovenski govorilo se u porječju Drave, u današnjoj Donjoj Austriji i dr.
Najstariji zapis jest tekst Brižinskih spomenika, iz vremena 975/1025. Kasnije se pojavljuju pojedinačni zapisi (i zapisi imena i pojedinih riječi u inojezičnim tekstovima), a počeci slovenskoga književnog jezika jesu u vremenu Primoža Trubara i reformacije, odnosno u polovici XVI. st.
Književni se jezik dalje razvija u XVII.-XVIII. st., stabilizira se potkraj XVIII. i početka XIX. st., a koncem XIX. st. kreće prema današnjem obliku.
Narječja slovenskoga jezika jesu: gorenjsko, dolenjsko, rovtarsko, zapadnoštajersko, istočnoštajersko (s prekmurskim), kraško, notranjsko, beneško i rezijansko (u Benečiji ili Beneškoj Sloveniji, uglavnom u Furlaniji Julijskoj Krajini u Italiji) i dr.
© 1997 - 2024 LINGUA-SOFT. Sva prava pridržana.